Preskoči na sadržajPreskoči na podnožje
Isprepleteno učenje znači da tijekom vježbe izmjenjuješ nekoliko povezanih vrsta zadataka umjesto da dugo rješavaš samo jedan tip. U matematici to može biti niz zadataka s postotcima, razlomcima i omjerima pomiješan u istoj vježbi. U gramatici mogu se izmjenjivati različite vrste riječi ili pravopisna pravila.
Važno: ispreplitanje nije nasumično skakanje između nepovezanih predmeta. Miješaju se povezane teme koje već barem osnovno razumiješ kako bi morao prepoznati koji postupak treba primijeniti.
Blokirana i isprepletena vježba
Blokirana vježba izgleda ovako: deset istih zadataka zaredom, pa deset zadataka druge vrste. Takav raspored pomaže upoznati novi postupak jer je svaki sljedeći korak sličan prethodnom. Problem nastaje kada učenik točno rješava samo zato što unaprijed zna koju formulu ili pravilo treba upotrijebiti.
U isprepletenoj vježbi zadaci A, B i C pojavljuju se izmiješani. Prije rješavanja moraš uočiti obilježja zadatka, usporediti ga s drugim vrstama i odabrati strategiju. Istraživanja u učenju matematike pokazuju da takvo miješanje može otežati samu vježbu, ali poboljšati kasnije prepoznavanje odgovarajućeg postupka.
Kada ispreplitanje ima smisla?
- kada već znaš osnovne korake svake vrste zadatka;
- kada su teme dovoljno slične da ih treba razlikovati;
- kada želiš provjeriti možeš li sam odabrati postupak;
- kada se pripremaš za ispit na kojem zadaci neće biti poredani po lekcijama.
Ako tek prvi put učiš dijeljenje razlomaka, korisno je najprije riješiti nekoliko pažljivo vođenih primjera. Tek nakon početnog razumijevanja dodaj zadatke s množenjem, uspoređivanjem i pretvaranjem razlomaka.
Kako napraviti dobar miješani set?
Odaberi tri povezane vrste
Počni s tri, a ne s deset tema. Primjerice: površina pravokutnika, trokuta i paralelograma. Svaka vrsta traži drugačije prepoznavanje podataka, ali sve pripadaju istoj cjelini.
Ne otkrivaj postupak naslovom
Ako iznad svih zadataka piše „Primijeni Pitagorin poučak”, već si dobio najvažniji trag. U miješanom setu pitanje prvo trebaš pročitati i odlučiti koja je ideja relevantna.
Usporedi sličnosti i razlike
Nakon svakoga zadatka objasni: „Po čemu sam znao koji postupak treba?” Takvo uspoređivanje pomaže uočiti duboka obilježja, a ne samo površinske detalje poput poznate slike ili istog redoslijeda brojeva.
Primjeri po predmetima
Matematika
Pomiješaj zadatke s postotcima, omjerima i razlomcima. Prije računanja uz svaki napiši samo naziv postupka koji smatraš prikladnim. Zatim riješi i provjeri. Za stvarne situacije može pomoći vodič kako matematiku učiti kroz probleme iz života.
Fizika
U jedan set stavi pitanja o brzini, sili i energiji. Cilj nije upotrijebiti svaku formulu jednak broj puta, nego iz opisa prepoznati što se mijenja i koje su veličine povezane.
Jezik
U istom tekstu traži imenice, glagole i pridjeve ili ispravljaj nekoliko različitih pravopisnih pravila. Nakon ispravka reci koje je pravilo primijenjeno i zašto.
Prirodne znanosti
Pomiješaj slike ili opise primjera te odluči prikazuju li fizikalnu promjenu, kemijsku reakciju ili biološki proces. Najvažnije je obrazložiti obilježje koje je vodilo odluci.
Ispreplitanje nije multitasking
Prebacivanje između poruka, videa, matematike i povijesti nije korisno ispreplitanje. To su prekidi koji raspršuju pažnju. Tijekom jednog usmjerenog bloka miješaj samo unaprijed odabrane, povezane zadatke. Mobitel i druge prekide ostavi izvan radnog prostora.
Kako ga spojiti s blokiranom vježbom?
- Upoznavanje: prouči primjer i riješi dva ili tri slična zadatka.
- Razlikovanje: dodaj jednu povezanu vrstu zadatka.
- Miješanje: napravi set od šest do devet zadataka različitih vrsta.
- Odmak: vrati se novom miješanom setu nakon jednoga ili nekoliko dana.
Posljednji korak povezuje isprepletanje s razmaknutim ponavljanjem. U jednom se bira redoslijed zadataka, a u drugom vrijeme povratka gradivu.
Praktična vježba: detektiv postupaka
- Odaberi tri povezane vrste zadataka koje si već učio.
- Pripremi po tri zadatka svake vrste i izmiješaj ih.
- Prije računanja uz svaki zapiši koji bi postupak odabrao i koji trag u pitanju te usmjerio.
- Riješi zadatke i provjeri pogreške.
- Razdvoji pogrešku u dvije skupine: pogrešan izbor postupka ili pogrešna izvedba postupka.
Ta podjela pokazuje što treba dalje vježbati. Ako je izbor bio pogrešan, usporedi vrste zadataka. Ako je izvedba bila pogrešna, vrati se na kratku blokiranu vježbu pojedinog postupka.
Kako roditelj može pomoći?
Roditelj može izmiješati kartice ili primjere, ali ne treba unaprijed reći kojoj lekciji svaki pripada. Korisnije pitanje je: „Koji ti je trag pomogao odabrati postupak?” nego „Koja je formula?”. Djetetu treba dopustiti da na početku radi sporije jer zahtjevnija vježba ne znači nužno lošije učenje.
Za organizaciju rada u male, izvedive korake koristan je i vodič za učinkovito učenje.
Zaključak
Isprepleteno učenje razvija sposobnost razlikovanja i odabira strategije. Najbolje djeluje nakon početnog razumijevanja, s malim brojem povezanih tema i jasnom provjerom pogrešaka. Ako je vježba malo teža nego niz istih zadataka, to može biti očekivani dio procesa.
Znanograd poziv na akciju: Uzmi devet zadataka iz tri već naučene cjeline, izmiješaj ih i prije svakoga zapiši zašto biraš određeni postupak.
