Kako voditi kvalitetne bilješke: metode za učenike

Bilješke pomažu samo ako iz gomile informacija izdvajaju ono što je važno i ako ih poslije koristiš. Prepisivanje svake rečenice može zauzeti svu pažnju, a ostaviti malo prostora za razumijevanje. Bolje bilješke nastaju kada slušaš ili čitaš s pitanjem: „Koja je glavna ideja i kako je mogu objasniti?”

Čemu bilješke služe?

• usmjeravanju pažnje tijekom nastave ili čitanja;
• organiziranju glavnih ideja i primjera;
• bilježenju nejasnoća koje treba pitati;
• pripremi pitanja za kasnije prisjećanje;
• bržem ponavljanju nakon vremenskog odmaka.

Što zapisati, a što izostaviti?

Zapiši definicije, glavne tvrdnje, korake postupka, uzročno-posljedične veze, nastavnikove primjere i vlastita pitanja. Ne moraš zapisivati svaku prijelaznu rečenicu. Koristi kratice koje ćeš razumjeti i nakon tjedan dana.

Cornell metoda u tri dijela

Podijeli stranicu na veliki prostor za bilješke, uži stupac za pitanja i donji prostor za sažetak.

1. Tijekom učenja: u glavnom prostoru zapiši ključne ideje i primjere.
2. Nakon učenja: u lijevi stupac dodaj pitanja ili pojmove.
3. Na dnu: napiši sažetak stranice u dvije ili tri rečenice.

Kasnije pokrij glavni dio i odgovaraj samo na pitanja. Tako bilješke postaju alat za aktivno prisjećanje, a ne samo uredan zapis.

Druge korisne metode

Metoda obrisa

Glavne ideje piši kao naslove, a detalje uvuci ispod njih. Dobra je za gradivo s jasnom hijerarhijom.

Tablica

Koristi je za usporedbe: pojam, definicija, primjer i razlika. U povijesti može sadržavati događaj, uzrok i posljedicu.

Skica ili dijagram

Proces poput kruženja vode ili strujnog kruga često je lakše razumjeti crtežom sa strelicama nego odlomkom teksta.

Bilješke tijekom matematike i prirodoslovlja

Ne zapisuj samo formulu. Dodaj značenje simbola, jedinice, uvjete primjene i jedan riješeni primjer. Uz pogrešan pokušaj zapiši zašto nije uspio. Za povezivanje matematike s primjenom poslužit će problemi iz stvarnog života.

Papir ili tipkovnica?

Nema jedne metode koja je najbolja u svim situacijama. Papir olakšava slobodne skice i može smanjiti iskušenje za prepisivanje svake riječi. Digitalne bilješke lakše se pretražuju i uređuju. Važnije je obrađuješ li sadržaj vlastitim riječima i koristiš li bilješke za provjeru znanja.

Desetominutna obrada nakon nastave

1. Dopuni nejasne kratice.
2. Zaokruži tri glavne ideje.
3. Dodaj dva pitanja za samoprovjeru.
4. Napiši kratak sažetak.
5. Označi što treba pitati ili provjeriti.

Nemoj čekati tjednima. Kratka obrada dok je sadržaj još svjež čini bilješke razumljivijima za kasnije razmaknuto ponavljanje.

Najčešće pogreške

• bilješke su potpuni prijepis bez izdvojenih ideja;
• boje i ukrašavanje zamijene razmišljanje;
• nema pitanja ni vlastitih primjera;
• bilješke se nikada ponovno ne otvore;
• netočan podatak ostane neprovjeren.

Praktična vježba

Odaberi jednu stranicu udžbenika. Pročitaj je jednom, zatvori knjigu i napiši pet ključnih pojmova. Ponovno otvori knjigu, dopuni veze i napravi tri pitanja. Nakon deset minuta odgovori bez gledanja. Usporedi postupak s preporukama iz vodiča za učinkovito učenje.

Brza provjera bilježaka

• Mogu li za jednu minutu pronaći glavnu ideju?
• Postoje li primjeri i veze, a ne samo definicije?
• Mogu li se ispitati pomoću pitanja?
• Je li označeno ono što ne razumijem?

Zaključak

Kvalitetna bilješka nije najduža ni najljepša. Ona je jasna, točna i uporabna. Dobra bilješka pomaže učeniku ponovno izgraditi objašnjenje, otkriti nejasnoću i provjeriti znanje.

Znanograd poziv na akciju: Na sljedećoj stranici bilježnice ostavi stupac za pitanja i na dnu napiši sažetak u dvije rečenice. Sutra se ispitaj bez gledanja u glavni dio.

Izvori i dodatno čitanje

• Cornell Learning Strategies Center: Cornell Note Taking System
• Note-taking and science inquiry in an open-ended learning environment
• What Works Clearinghouse: Organizing Instruction and Study to Improve Student Learning